Carinski rat između EU i SAD-a: Opasnost za njemačko gospodarstvo!

Carinski rat između EU i SAD-a: Opasnost za njemačko gospodarstvo!

Najnovija studija, koju je naručila Family Business Foundation, rasvjetljava potencijalni utjecaj mogućeg “carinskog rata” između EU i SAD-a na njemačko gospodarstvo. Autori, Gabriel Felbermayr iz Wifo-a u Beču i tim s Instituta za svjetsku ekonomiju u Kielu, upozoravaju na značajne rizike koji proizlaze iz već visokih carina američkog predsjednika Donalda Trumpa na robu iz cijelog svijeta.

Oni sektori koji uvelike ovise o izvozu u SAD bili bi posebno pogođeni takvim trgovinskim sukobom. To uključuje, između ostalog, farmaceutsku, automobilsku i strojarsku industriju. U scenariju carinskog rata pretpostavljalo se da će doći do povećanja carina za 25% na svu robu koja se uvozi iz EU. To ne bi utjecalo samo na uvoz iz SAD-a, već bi znatno poskupilo i uvoz usluga.

Predviđanja i ekonomski učinak

Analiza pokazuje alarmantna predviđanja: njemački izvoz u SAD pao bi za gotovo 43%, što bi imalo izravni utjecaj na ukupni njemački izvoz i uzrokovalo njegov pad od 3,2%. Bruto domaći proizvod (BDP) u Njemačkoj mogao bi pasti za 0,2% kao rezultat ovih kretanja. Prema studiji, sektori ovisni o izvozu bili bi posebno teško pogođeni, pri čemu bi farmaceutski sektor zabilježio dugoročni pad od 8,7%, nakon čega slijedi pad u automobilskoj industriji od 4,1% i u strojarstvu od 3,8%.

Regije s visokom prisutnošću ovih industrija bile bi nerazmjerno pogođene. Rainer Kirchdörfer iz Zaklade za obiteljska poduzeća naglašava da se carine često koriste kao sredstvo ucjene i tako dovode do povećanja nesigurnosti u trgovini.

Kontekst trgovinskih ratova

Rasprava o trgovinskim sukobima nije nova. Povijesno gledano, ratovi su se često promatrali kao ekonomski ratovi. U Goetheovom “Faustu” raspravlja se o međuodnosu rata, trgovine i piratstva. Ratovi često služe svrsi stjecanja trgovinske prednosti i ekonomskog slabljenja neprijatelja. Bilo je mnogo primjera kroz povijest, poput rimskih ratova protiv Kartage ili pomorskih ratova Engleske protiv Nizozemske u 17. i 18. stoljeću. Ti su sukobi često bili potaknuti pokušajima kontrole trgovačkih putova.

Sami trgovinski ratovi također se mogu dogoditi bez vojne sile, na primjer kroz ekonomske bojkote ili visoke uvozne carine. Takve mjere mogu dovesti do spirale međusobnog ćorsokaka, pri čemu niti jedna strana na kraju neće izaći kao pobjednik. Povijesni primjer je kontinentalna blokada koju je 1806. godine pokrenuo Napoleon I., kao odgovor na trgovinski spor s Velikom Britanijom. Ovo zaključavanje dovelo je do dalekosežnih ekonomskih posljedica diljem Europe.

Trenutna studija pokazuje da bi sveobuhvatni trgovinski sporazum potencijalno dugoročno mogao povećati njemački BDP za 0,6%. Ovo naglašava potrebu za aktivnim oblikovanjem i održavanjem trgovinskih odnosa kako bi se osigurala ekonomska stabilnost i prosperitet.

Za više informacija o temi trgovinskih ratova i njihovoj povijesnoj pozadini pogledajte studije i analize ZVW, od De Gruyter kao i objašnjenja Znanje planeta izuzetno pronicljiv.