Krčenje šuma u Altripu: Zeleni kritiziraju vrijeme sječe stabala!

Krčenje šuma u Altripu: Zeleni kritiziraju vrijeme sječe stabala!

Rasprava o sječi stabala u Altripu izaziva burne rasprave. Lokalni Zeleni žestoko kritiziraju krčenje šume na cesti An der Fähre, koje je izvedeno početkom ožujka. Ova mjera, koja je provedena na početku sezone uzgoja i postavljanja, ostavlja upečatljivu prazninu u šumi, gdje su sada vidljivi debeli panjevi hibridnih topola i bagrema. Martin Adamer, zamjenik predsjednika Altriper Greens, izražava zabrinutost zbog zbijanja tla uzrokovanog teškim strojevima koji se koriste.

Osim toga, Sonja Birkenmayer, mjesna vijećnica stranke Zelenih, kritizira činjenicu da se o intervenciji nije raspravljalo u mjesnom vijeću te poziva na sveobuhvatnu raspravu o ovom pitanju. "Područje je pošumljeno", ističe Adamer, ali ostaje skeptičan glede toga hoće li se o novim stablima brinuti kao što je obećano. Na licu mjesta otkrio je osušene mladice i trsove koji su obrasli mlada stabla. Unatoč tim zabrinutostima, šumar Georg Spang objasnio je da je sječa šume bila neophodna kako bi se uklonila opasnost za promet.

Potreba za krčenjem šuma i očuvanjem

Šuma u kojoj je izvršena sječa pripada privatnoj osobi koja je pristala na tu mjeru. Spang je naglasio da su mnoga stabla u tom području bolesna ili mrtva i predstavljaju opasnost. “Vrijeme za krčenje šuma bilo je kasno iz perspektive očuvanja”, priznaje, ali je ponovio da je zaštita ljudskih života glavni prioritet. Donja uprava za zaštitu prirode dala je zeleno svjetlo za krčenje šuma.

Kako bi dugoročno osigurao šumu, Spang je pošumio područje drvetom otpornim na toplinu i pokušao organizirati navodnjavanje za sadnice. Apelira na građane da se sami aktivno uključe u brigu o novim biljkama i zalijevanju istih.

Globalno uništavanje šuma i lokalni utjecaji

No, problem krčenja šuma nije usamljen slučaj – svake godine u svijetu nestane prosječno 13 milijuna hektara šuma. Ljudi su najveći uništavači šuma. Zdrave šume često se pretvaraju u poljoprivredno zemljište, što je također povezano s potrošnjom proizvoda poput mesa, soje i palminog ulja. To iz WWF Dokumentirani opseg pokazuje da bi do 2030. moglo biti izgubljeno do 170 milijuna hektara šuma u jedanaest regija svijeta. Ovo je pogoršano klimatskim promjenama i ekstremnijim šumskim požarima, često izazvanim paljevinama.

Trenutna rasprava u Altripu ilustrira kako su lokalne odluke i mjere unutar okvira regionalnog korištenja šuma ugrađene u širi kontekst globalnog uništavanja šuma. WWF se aktivno bori protiv ilegalne sječe i uništavanja šuma te nastoji zaustaviti prekomjerno iskorištavanje i očuvati biološku raznolikost. S obzirom na izazove s kojima se suočavaju šume diljem svijeta, dijalog o upravljanju i zaštiti ovih vrijednih resursa je ključan.