Heilbronn na vrućini: Alarmantno brtvljenje prijeti klimi u gradu!

Heilbronn na vrućini: Alarmantno brtvljenje prijeti klimi u gradu!

U Baden-Württembergu i Rhineland-Palatinatu građani se pripremaju za toplinski val jer temperature rastu iznad 30 stupnjeva Celzija. Ove visoke vrijednosti predstavljaju izazov, posebno u urbanim područjima. Razlog tome je što su površine često zabrtvljene, što povećava učinak toplinskog otoka. Posebno su pogođeni mnogi veliki gradovi, gdje beton, asfalt i nedostatak hlada ozbiljno utječu na životni prostor stanovnika.

U tom kontekstu Heilbronn je dospio u alarmantnu situaciju. Prema najnovijim studijama, grad ima zapečaćeno 54 posto ukupne površine, što ga stavlja na pretposljednje mjesto na njemačkom ljestvici površinskog zaptivanja. Ovo je izvijestio SWR. Oliver Toellner, voditelj odjela za parkove u Heilbronnu, najavio je da će razgovarati sa SWR-om o mogućim mjerama za poboljšanje situacije.

Provjera topline pokazuje zabrinjavajuće rezultate

Sveobuhvatna analiza 190 gradova s ​​više od 50.000 stanovnika potvrdila je alarmantne trendove. Provjera topline koju je provela Njemačka Environmental Aid (DUH) identificirala je Heilbronn, Ludwigshafen i Regensburg kao najzatvorenije gradove, koji u isto vrijeme nude malo zelenih površina. Za usporedbu, gradovi poput Detmolda, Ratingena i Potsdama imaju puno manje nepropusne pokrivenosti i imaju više zelenog volumena, što stvara osvježavajući učinak hlađenja.

Ukupno su 24 grada dobila crveni karton, što znači da su zapečatili više od 50 posto svog područja; 82 grada su dobila žuti karton, a 84 su dobila zeleni karton. Posebnu obvezu provedbe mjera za smanjenje pečaćenja imaju gradovi s crvenim kartonom, među kojima su i Ludwigshafen i Worms. Ove detalje objavio je DUH i ilustriraju hitnu potrebu za djelovanjem.

Potreba za odmaralištima u gradovima

Njemačka organizacija za pomoć okolišu poziva saveznu vladu da prestane zatvarati područja do 2035. i da u urbanističko planiranje uvede obvezne zelene površine. Trenutno se više od 50 hektara zemlje u Njemačkoj svakodnevno koristi za naselja i transportne projekte. Gubitak velikih stabala ima ozbiljne implikacije na učinak hlađenja u urbanim područjima. Frank Winkler iz GKV saveza za zdravlje u Baden-Württembergu naglašava koliko su rekreacijske površine u gradovima važne za stvaranje okruženja vrijednog življenja.

Nedosljedno prikupljanje podataka od strane saveznih država identificirano je kao središnji problem koji otežava provedbu potrebnih mjera. Uvođenje satelitskih podataka moglo bi pružiti troškovno učinkovit alat za planiranje i poboljšanje urbanih zelenih površina. Prosječni udio zatvorenih područja u njemačkim gradovima sada je oko 45 posto naseljenih i prometnih površina.

Trenutačni razvoj i izazovi koji proizlaze iz urbanog brtvljenja pokazuju da je važno hitno pronaći nove načine za rješavanje pitanja urbanog planiranja i zaštite okoliša. Samo ciljanim restrukturiranjem gradova može se postići opipljivo poboljšanje urbane klime.