Prijeti li nam sada zima stoljeća? To je iza prognoze!

Prijeti li nam sada zima stoljeća? To je iza prognoze!

Zima je pred vratima, a dok se mnogi pripremaju za niske temperature i moguće snježne dane, zima stoljeća možda je na pomolu. Za tu tendenciju zaslužan je polarni vrtlog, središnji element atmosferske cirkulacije, koji se formira na visinama od 30 do 50 kilometara i najjače dolazi do izražaja u hladnim mjesecima. Polarni vrtlog ima izravan utjecaj na vrijeme u srednjim geografskim širinama, ali njegova snaga može varirati i na nju utječe međudjelovanje različitih čimbenika, poput sunčevog zračenja i oceanskih struja. Na primjer, stabilan polarni vrtlog uzrokuje zadržavanje hladnog zraka u polarnim područjima, dok oslabljeni vrtlog može potaknuti izbijanje hladnog zraka u srednje geografske širine. Ipak, slabljenje polarnog vrtloga ne znači automatski hladnu zimu u Njemačkoj, kako izvještava [HNA](https://www.hna.de/welt/hinter-der-wetter-prognose-droht-jetzt-der-jahr Jahrhundertwinter-das-steckt-zr-93982907.html).

Još jedan uzbudljiv fenomen koji utječe na vremenske prognoze je iznenadno zagrijavanje stratosfere (SSW). Ovi događaji, poznati od 1952., događaju se u stratosferi sjeverne hemisfere, posebno u zimskim mjesecima, i mogu dovesti do velikih ograničenja polarnog vrtloga. Richard Scherhag, berlinski meteorolog, skovao je izraz "Berlinski fenomen" za prvi dokumentirani SSW. Temperatura u nižoj stratosferi poraste za više od 50 Kelvina u roku od nekoliko dana, što preokreće zapadne vjetrove u istočne i često je praćeno povećanjem hladnoće u srednjoj Europi.

Utjecaji na vrijeme u srednjoj Europi

Interakcije između sjevernog Atlantika, troposfere i stratosfere igraju ključnu ulogu u učestalosti ovih iznenadnih zagrijavanja. Analiza nedavnih berbi pokazuje da se takvi događaji događaju u prosjeku svake dvije godine, a da se učestalost značajno povećala u 2000-ima. Uočeno je ukupno 37 iznenadnih stratosferskih zagrijavanja između 1958. i 2019., s posebnom koncentracijom u posljednja dva desetljeća. Ove promjene, uključujući preokret zapadnih vjetrova i povezano hlađenje, mogu utjecati na sjevernoatlantsku oscilaciju, koja je zauzvrat ključna za zimske temperature u srednjoj Europi, kao što opisuje Wikipedia.

Trenutačni vremenski obrazac Omega sugerira da će se vremenski uvjeti promijeniti u listopadu. Ove posebne vremenske konstelacije već mogu ukazivati ​​na nadolazeću hladnu zimu, čak i ako su točne prognoze trenutno neizvjesne. Zaključak: Polarni vrtlog i moguće iznenadno zagrijavanje stratosfere ostaju bitni čimbenici kada je u pitanju predviđanje zime. U konačnici, unatoč svim meteorološkim znanjima, nitko sa sigurnošću ne može reći kakva će vremenska situacija biti u bliskoj budućnosti.