Suche
Mein Konto
Drugi najtopliji svibanj ikad: Europa se bori sa sušom!
Saznajte više o iznimno toplom svibnju 2025., njegovom utjecaju na Europu i ulozi klimatskih promjena.
Drugi najtopliji svibanj ikad: Europa se bori sa sušom!
U svibnju 2025. zabilježen je drugi najtopliji svibanj od početka mjerenja u cijelom svijetu. Prema posljednjim podacima agencije EU za klimatske promjene Copernicus, prosječna temperatura ovog mjeseca iznosila je nevjerojatnih 15,79 stupnjeva Celzijevih. To je bilo samo 0,12 stupnjeva ispod rekordne vrijednosti postavljene u svibnju 2024. i 1,4 stupnja iznad procijenjenog prosjeka za godine 1850. do 1900. Ove brojke ilustriraju dramatične učinke klimatskih promjena na globalne vremenske obrasce.
Ono što je posebno uočljivo bila je iznimna suša koja je vladala u dijelovima sjeverozapadne i srednje Europe. Sjeverozapadna Europa doživjela je najnižu razinu oborina i vlažnosti tla od početka bilježenja 1979. Ova suša imala je ozbiljan utjecaj na proljetno otjecanje, koje je doseglo najnižu razinu u Europi od 1992. Detaljna procjena ovih klimatskih podataka potkrijepljena je milijardama mjerenja izvedenih sa satelita, brodova, zrakoplova i meteoroloških postaja, kao Stuttgarter Nachrichten izvješća.
Dugoročni trendovi i globalno zatopljenje
Promjene temperatura nisu ograničene na jedan mjesec. Podaci Službe za klimatske promjene Copernicus pokazuju da je Europa posljednjih godina doživjela zabrinjavajući trend. Ljeto 2025. bilo je najtoplije zabilježeno, s temperaturama koje su bile u prosjeku 0,7 stupnjeva Celzija više od onih od 1991. do 2020. Dok je ljeto bilo vlažnije u zapadnoj i sjevernoj Europi, istočna Europa i mediteranska regija patili su od izrazite suše.
Ovi ekstremni vremenski uvjeti imaju dalekosežne posljedice za okoliš. Rastuće temperature uzrokuju topljenje ledenjaka u Alpama, uzrokujući ulazak sedimenata koji sadrže potencijalno štetne tvari poput urana i nikla u rijeke. Ove promjene također povećavaju rizik od odrona kamenja, ugrožavajući neke visokogorske pješačke staze i zahtijevajući njihovo privremeno zatvaranje.
Klimatski podaci servisa Copernicus i povezane analize, koji datiraju iz 1950-ih, ključni su za razumijevanje dugoročnih učinaka klimatskih promjena i poduzimanje odgovarajućih mjera za ublažavanje tog razvoja. Fokus mora biti na očuvanju našeg okoliša i prilagodbi ovim sve očitijim klimatskim promjenama.