Korntal-Münchingen: Tražitelji azila dežuraju za 80 centi po satu!

Korntal-Münchingen: Tražitelji azila dežuraju za 80 centi po satu!

U gradu Korntal-Münchingenu raspravlja se o ponudi nekvalificiranih poslova izbjeglicama. Prijedlog, koji je predložio zastupnički klub CDU-a, predviđa da tražitelji azila rade za 80 centi po satu. Ovaj prijedlog mjesni odbor jednoglasno je prihvatio i gradsku upravu zadužio da ispita mogućnosti zapošljavanja izbjeglica sukladno Zakonu o naknadama za tražitelje azila. Oliver Nauth, voditelj zastupničkog kluba CDU-a, rekao je da bi takvi radni zadaci mogli promicati dnevnu strukturu, pristup jeziku te integraciju i sudjelovanje tražitelja azila. Inicijativa podsjeća na slične mjere u Kornwestheimu i Freibergu am Neckar, gdje su već primijenjeni slični modeli kako bi se izbjeglicama omogućilo sudjelovanje u društvu uz minimalnu naknadu.

Zakon o naknadama za tražitelje azila predviđa takve mogućnosti rada za one koji su radno sposobni, ali nemaju pravo na naknadu. To osigurava da se izbjeglice mogu obvezati na korištenje neprofitnih radnih prilika. Iako je inicijativa CDU-a naišla na široku podršku, postoje i kritički glasovi. Harald Wagner, vođa parlamentarne skupine Zelenih u Korntal-Münchingenu, opisuje plaću od 80 centi po satu kao "nedostojnu" i poziva na primjereniju naknadu. Uz to, traži da se aktivnosti za izbjeglice učine raznovrsnijima.

Kritika i podrška

Mišljenja o takvim ponudama poslova su podijeljena. Marianne Neuffer, čelnica Slobodnih birača, priliku za rad tražitelja azila vidi kao pozitivnu i vidi je kao priliku za integraciju. Gradonačelnik Alexander Noak već je potvrdio početna razmatranja gradske uprave o ovom pitanju. Pristupi u Kornwestheimu i Freibergu doveli su do toga da uprava okruga Ludwigsburg također želi poduzeti mjere i planira potaknuti tražitelje azila da se zaposle u regiji. Više od 3000 ljudi u okrugu prima beneficije prema Zakonu o beneficijama tražitelja azila, od kojih više od 1000 potencijalno ispunjava uvjete za takve mogućnosti rada.

U Njemačkoj je rasprava o obvezi rada tražitelja azila sve kontroverznija. Dok savezni ministar rada Hubertus Heil mogućnost obveznog rada pod određenim okolnostima smatra korisnom, čelnica SPD-a Saskia Esken to odbacuje i ukazuje na neuspješne mjere za dugotrajno nezaposlene. Kritičari obveznog rada, poput organizacije za ljudska prava Pro Asyl, smatraju da je to izrabljivačka praksa i upozoravaju na moguće nehumane posljedice. Istodobno, pristup njemačkom tržištu rada za novopridošle izbjeglice pod velikim je pritiskom. U pravilu, tražitelji azila smiju raditi tek nakon tri mjeseca, au prihvatnim centrima i nakon devet mjeseci.

Rasprava o pravnom okviru i etičkim aspektima zapošljavanja tražitelja azila ostaje napeta. Kada je riječ o mogućem prelasku na obvezni rad, uočavaju se razlike između saveznih država i općina koje izazivaju i podršku i protivljenje. Situacija u Korntal-Münchingenu primjer je ovog složenog pitanja.