Carinsko izvješće 2024.: Rekordan broj neprijavljenog rada i krijumčarenja u Stuttgartu

Carinsko izvješće 2024.: Rekordan broj neprijavljenog rada i krijumčarenja u Stuttgartu

Glavni carinski ured u Stuttgartu danas je objavio godišnju bilancu za 2024. godinu. Brojke govore o alarmantnom porastu rada na crno i značajnim štetama za gospodarstvo uzrokovanim zapošljavanjem na crno. Sveukupno, porezi u glavnoj carinarnici u Stuttgartu iznosili su oko 5,5 milijardi eura, što predstavlja blagi pad u odnosu na prethodnu godinu. No, evidencija ekonomske štete od rada na crno utrostručila se i sada iznosi 7,6 milijuna eura.

Glavna carinarnica je u 2024. godini kontrolirala više od 7,4 milijuna predmeta, od čega je otprilike polovica uvezena i izvezena roba. Vrijednost uvezene robe bila je oko 22 milijarde eura. Borba protiv rada na crno pojačana je brojnim istragama: pokrenuto je oko 2300 postupaka zbog sumnje na rad na crno. Osim toga, carinici su zaplijenili oko 10 kilograma hašiša i gotovo milijun prokrijumčarenih cigareta, dok su stotine tisuća krivotvorenih proizvoda uklonjene iz prometa.

Pozadina rada na crno

Porast rada na crno pripisuje se posljedicama pandemije korone i konkretnom slučaju u kojem je banda ilegalno krijumčarila ljude iz Kine i Gruzije u Njemačku i zapošljavala ih. Ove kriminalne strukture ne samo da radnicima nude niže plaće, već i povećavaju pritisak konkurencije na legalne poslodavce. Federalno ministarstvo financija ističe da je u 2024. godini neprijavljenim radom nastala gospodarska šteta od oko 766 milijuna eura. Istražna tijela provela su oko 25.000 kontrola poslodavaca i u gotovo 97.000 slučajeva otkrila kaznena djela.

Kako bi se zaustavio rad na crno, od središnje je važnosti Zakon o suzbijanju nezakonitog zapošljavanja (SchwarzArbG). Zakonskom prilagodbom iz 2019. jačaju se revizijske i istražne ovlasti Financijske kontrole rada na crno (FKS) kako bi se, između ostalog, provjerile obveze poslodavca o izvješćivanju prema zakonu o socijalnom osiguranju i osiguralo poštivanje uvjeta rada. Poslodavci su dužni uredno plaćati doprinose za socijalno osiguranje i porez na dohodak te se moraju bojati sankcija ako zaposle državljane koji nisu državljani EU-a bez potrebne boravišne dozvole.

Opsežne mjere za suzbijanje

Zahtjevi kontrole i usklađenosti proširuju se na mnoge sektore gospodarstva, posebno u industrijama s intenzivnim plaćama. Minimalna plaća od 12,82 eura po satu, koja će vrijediti od 1. siječnja 2025., također bi trebala pomoći da legalni radni odnosi budu privlačniji. Osim toga, reguliran je radni odnos na određeno vrijeme, pa je potrebna suglasnost Federalnog zavoda za zapošljavanje.

Ukratko, trenutne brojke iz glavnog carinskog ureda u Stuttgartu su razlog za zabrinutost. Porast rada na crno i s njim povezane gospodarske štete zahtijevaju hitne učinkovite mjere. Cilj ostaje jasan: borba protiv organiziranog rada na crno i lančanih prijevara, kojima se uspostavljaju složene kriminalne strukture za stvaranje neprijavljenog novca i financiranje korupcije, ostaje glavni prioritet. Izazovi koje ovo predstavlja golemi su za vlasti.

SWR javlja da...
Federalno ministarstvo financija ističe...