Obiteljska politika u tranziciji: Zašto roditelji osjećaju više smisla, ali manje zadovoljstva

Obiteljska politika u tranziciji: Zašto roditelji osjećaju više smisla, ali manje zadovoljstva

Aktualna rasprava o obiteljskoj politici u Njemačkoj i Švedskoj pokazuje koliko su različiti pristupi potpori roditeljima. Skandinavske vlade, posebno u Švedskoj, kontinuirano se zalažu za smanjenje tereta roditelja, kako financijski tako i vremenski. Ova nastojanja uvijek se promatraju iz perspektive jednakosti, kako izvještava Bietigheimer Zeitung.

Pozitivni pomaci vidljivi su u opsežnoj studiji, koja je važna i za njemačku politiku. Konkretno, napredak njemačke obiteljske politike bio je međunarodno prepoznat krajem 2000-ih, posebice širenjem skrbi za djecu i uvođenjem roditeljskog dodatka. Ipak, prema stručnjacima poput Huddea, trenutačni zamah u njemačkoj obiteljskoj politici jedva se više primjećuje. Ovo stanje navodi mnoge ljude da pronađu smisao u svojoj ulozi roditelja, unatoč izazovima roditeljstva.

Usporedba sa Švedskom

Švedska je pretvorila Moderskapspenning, poznatu kao porodiljni dodatak, u roditeljsko osiguranje još 1974., dajući zemlji pionirsku poziciju u obiteljskoj politici. Godine 1978. pokrenuta je inovativna plakatna kampanja za poticanje muškaraca da se prijave za roditeljski dopust. Dizač utega Lennart "Hoa-Hoa" Dahlgren kao reklamni lik trebao je promicati promjenu svijesti kod uzora. Ono što je posebno vrijedno pažnje je da unatoč kampanji sam Dahlgren nije uzeo roditeljski dopust, što ilustrira koliko se sporo društvene norme mogu mijenjati, kako pokazuje Süddeutsche Zeitung.

Švedska politika pokazuje da takvi poticaji mogu dovesti do političkih promjena u društvenim očekivanjima. Uvođenje zakona pogodnih za obitelj često također dovodi do povećanja rodne ravnopravnosti i mijenja norme ponašanja tijekom vremena.

Njemačka politika u usporedbi

U usporedbi sa Švedskom, njemačka obiteljska politika nije dobro prošla u studiji koju je objavila Zaklada Friedrich Ebert. Studija uspoređuje obiteljsku politiku iz perspektive politike jednakosti u Njemačkoj, Francuskoj, Velikoj Britaniji i Švedskoj. Postaje jasno da Njemačka ima najnepovoljnije uvjete, dok Švedska i Francuska nude puno bolje uvjete.

Na raspravu o obiteljskim temama posebno utječe uključenost očeva u obitelj i diverzifikacija stilova života. U Njemačkoj je cilj postići bolju ravnotežu između poslovnog i privatnog života, ali se ostaje nadati da će se donositelji političkih odluka osjetiti nadahnutima za pokretanje potrebnih reformi.

Općenito, postoji promjena mentaliteta unutar društva, u kojem mnogi roditelji traže smisao i pripadnost svojoj ulozi. Obiteljska politika mora na to odgovoriti kako bi obiteljima pružili potporu koju zaslužuju.