Više rada za prosperitet? Istraživanje izazvalo raspravu u Mainzu!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Ludwigsburg: Aktualne rasprave o radnom vremenu, skraćenom radnom vremenu i korištenju AI alata za zdravlje na radnom mjestu.

Ludwigsburg: Aktuelle Debatten über Arbeitszeit, Teilzeitarbeit und den Einsatz KI-Tools zur Gesundheit am Arbeitsplatz.
Ludwigsburg: Aktualne rasprave o radnom vremenu, skraćenom radnom vremenu i korištenju AI alata za zdravlje na radnom mjestu.

Više rada za prosperitet? Istraživanje izazvalo raspravu u Mainzu!

Rasprava o radnom vremenu postaje sve važnija u Njemačkoj. Kancelar Friedrich Merz poziva na više rada kako bi se "osigurao prosperitet" i stvorio preokret u gospodarstvu. Ovo je u kontekstu trenutačne ankete u Mainzu, koja pokazuje da bi mnogi zaposlenici bili spremni produžiti svoje tjedno radno vrijeme. Prema ovoj anketi Wolfganga Brauera, mnogi bi Nijemci mogli zamisliti da rade više na poboljšanju vlastite financijske situacije i stabilizaciji gospodarstva SWR.

Središnja točka u raspravi o radnom vremenu je visoka stopa skraćenog radnog vremena u Njemačkoj. U međunarodnoj usporedbi, prosječno tjedno radno vrijeme Nijemaca ispod je prosjeka u mnogim drugim industrijaliziranim zemljama SWR. Podaci iz mikropopisa iz 2020. pokazuju da je 75% majki bilo zaposleno, ali nevjerojatnih 65,5% tih majki radilo je na pola radnog vremena. Za očeve je, međutim, stopa honorarnih bila samo 7,1%. To postavlja pitanja o kompatibilnosti posla i obitelji i pokazuje da su majke u Njemačkoj posebno često gurnute u ulogu radnica s nepunim radnim vremenom Destatis.

Rad na skraćeno radno vrijeme utječe na strukturu obitelji

Visoka stopa skraćenog radnog vremena ima različite učinke na strukturu obitelji i tržište rada. Ovako profesorica sociologije Jutta Allmendinger opisuje potrebu očeva da rade manje kako bi majkama omogućili da se više vrate na tržište rada. To ne bi koristilo samo majkama, nego bi bilo i plus za društvo u cjelini SWR. Godine 2023. oko 46% zaposlenih žena u Njemačkoj radilo je nepuno radno vrijeme, što je gotovo četiri puta više nego kod muškaraca, čija je stopa nepunog radnog vremena samo 13%. WSI.

Usporedba s drugim zemljama EU-a pokazuje da Njemačka ima jednu od najviših stopa za majke s nepunim radnim vremenom - samo Nizozemska ima višu stopu. Osim toga, razlike u zapošljavanju s nepunim radnim vremenom među spolovima u Njemačkoj ostale su značajne tijekom vremena. Rodni jaz u stopama skraćenog radnog vremena povećao se s 28 na 33 postotna boda između 1991. i 2023., naglašavajući izazove s kojima se suočavaju majke i njihova integracija na tržište rada WSI.

Posljedice skraćenog radnog vremena i operativni izazovi

Rad na nepuno radno vrijeme također ima negativan utjecaj na izglede za karijeru žena. Ženama je često teško vratiti se na posao s punim radnim vremenom nakon razdoblja rada s nepunim radnim vremenom. Duže faze nepunog radnog vremena mogu utjecati na zapošljavanje i životnu putanju žena te često dovesti do nestabilnih prihoda, što zauzvrat ima negativan učinak na starosne mirovine WSI.

Zakon o premosnom radu koji je stupio na snagu u siječnju 2019. nudi mogućnost privremenog rada na nepuno radno vrijeme, ali mnogi zaposlenici u tvrtkama s relativno malo zaposlenih slabo su dostupni tom propisu. Otprilike 40% zaposlenika u malim tvrtkama nema pravo na premošćivanje skraćenog radnog vremena, što otežava promicanje ravnoteže između privatnog i poslovnog života WSI.

Izazovi i kretanja na tržištu rada pokazuju da je potrebno razmišljati o radnom vremenu i modelima rada. Dok je fokus na stvaranju bogatstva, za nadati se je da kompatibilnost obitelji i posla nije izgubljena iz vida.