Suche
Mein Konto
Šokantan porast žive: rijeke prijete oceanima i zdravlju!
Ingersheim ističe porast žive u rijekama i posljedice iskopavanja zlata u Amazoni.
Šokantan porast žive: rijeke prijete oceanima i zdravlju!
Zvona za uzbunu zvone: onečišćenje svjetskih oceana živom doseglo je alarmantne razine. Prema izvješću od Novine Bietigheim Količina žive koja rijekama ulazi u oceane naglo se povećala. Posebno su pogođene regije kao što su Južna Azija, Jugoistočna Azija i Amerika. Amazona, žarište emisija žive, doseže više od 200 tona godišnje, od čega tri četvrtine potječu od ljudskih aktivnosti, posebice rudarenja malih razmjera.
Sadašnji razvoj događaja je alarmantan. Uz ionako kritičnu situaciju u području Amazone, rijeke u Sibiru, poput Oba i Jeniseja, također prenose značajne količine žive u more. Znanstvenici, uključujući Isabel Smith, također izvješćuju o porastu koncentracije žive u sjevernoameričkim rijekama Yukon i Koyukuk. Ovo povećanje je uglavnom uzrokovano topljenjem permafrosta i povećanom erozijom tla.
Uzroci i posljedice zagađenja živom
Učinci žive su razorni. Kao jedan od najopasnijih toksina, oštećuje imunološki i reproduktivni sustav te središnji živčani sustav. Osobito su nerođena djeca iznimno osjetljiva na otrovni teški metal. To također ima utjecaja na prehranu u pogođenim regijama: studija WWF-a Brazil pokazuje da kontaminacija žive u jestivoj ribi u Amazoni često premašuje ograničenja Svjetske zdravstvene organizacije. Otprilike trećina testiranih uzoraka ribe je pogođena, što ima kobne posljedice za lokalne zajednice, koje se uglavnom oslanjaju na ribare za život.
Vađenje zlata igra ključnu ulogu u ovom problemu. Prema WWF-u, iskopavanje zlata dovodi do masovnog krčenja šuma i gubitka bioraznolikosti, korištenjem vrlo otrovnih kemikalija kao što su živa i cijanid. Ovi otrovi ulaze u zrak, tlo i vodu i ugrožavaju zdravlje lokalnog stanovništva. Infrastruktura izgrađena za iskopavanje zlata, poput cesta i hidroelektrana, često dovodi do ilegalnog naseljavanja i povećava drugu degradaciju okoliša poput sječe i krivolova.
Sve u svemu, uz porast razine žive, postoji i tračak nade. U usporedbi s 1850. godinom smanjen je unos žive u Sredozemlje. Taj je pad uvelike posljedica mjera poput izgradnje brana, poput Asuanske brane u Egiptu, koje smanjuju dotok žive u te vode.
Opasnosti od žive su globalne i zahtijevaju hitnu akciju za zaštitu ljudskog zdravlja i osjetljivog okoliša pogođenih regija. Zaštita bioraznolikosti i reguliranje iskopavanja zlata ključni su za suzbijanje katastrofalnih posljedica toksičnih emisija.