Digitalno nasilje: Ovako se pogođeni brane od komentara mržnje!

Digitalno nasilje: Ovako se pogođeni brane od komentara mržnje!

Digitalno nasilje je u porastu u javnoj službi, kao [Bietigheimer Zeitung](https://www.bietigheimerzeitung.de/content.kreis-ludwigsburg-digitale-violent-gegenoeffentlichen-dienst- Nimm-zu.e044a383-cfc6-4276-a3fe-e7f7222f8a5f.html) izvješća. Osobito su javni službenici sve više izloženi komentarima mržnje i prijetnjama na internetu. Ured za izvješćivanje Respecta stoga je formulirao jasne preporuke kako se nositi s takvim komentarima.

Reakcija na komentare mržnje uvelike bi trebala ovisiti o vrsti izražavanja. Kriminalni sadržaj, kao što je poticanje na mržnju ili prijetnje, treba odmah prijaviti. Osobne uvrede ili klevete, međutim, mogu prijaviti samo pogođeni. Učinkovito sredstvo za suzbijanje ovih digitalnih napada je objektivno formuliran protugovor. Cilj je ne samo uvjeriti autora, već i poslati signal da se govor mržnje neće tolerirati.

Protumjere i sigurnosne strategije

Preporuka je da ostavite svoj komentar kako originalni hejterski komentar ne bi bio još vidljiviji. Osim toga, postojeći protukomentari mogu biti potkrijepljeni lajkovima ili porukama solidarnosti. Međutim, važno je znati vlastite granice. Protugovor može dovesti i do osobnih napada, zbog čega je blokiranje takvih napada i svjesna zaštita od velike važnosti. Oni koji su pogođeni ne bi se trebali bojati potražiti podršku - bilo od svog poslodavca, savjetovališta ili prijatelja.

Problem govora mržnje ne pogađa samo javne službenike. Studija Bavarske protiv nasilja pokazuje da je 94% osoba u dobi od 14 do 24 godine koje koriste internet već došlo u kontakt s komentarima mržnje. Govor mržnje uključuje razne pogrdne i uvredljive izjave usmjerene prema različitim skupinama, uključujući LGBTIQ osobe, žene i vjerske manjine.

Opasnosti koje donosi govor mržnje su različite. S jedne strane, može izazvati mentalne bolesti kao što je depresija. S druge strane, govor mržnje je ozbiljna prijetnja demokratskoj kulturi rasprave. Prema istraživanju Forse iz 2020., 68% mladih korisnika interneta kaže da se često susreću s komentarima mržnje.

Statistički uvidi i pravni aspekti

Ukupno je 2021. godine u Bavarskoj pokrenuto 1295 slučajeva govora mržnje. To uključuje 347 ksenofobnih djela i 280 slučajeva koji pogađaju žene. Od toga je 450 slučajeva završilo optužnicama, dok su 332 završila presudom ili kaznenim nalogom.

Značajan dio korisnika interneta oklijeva izraziti svoje mišljenje na internetu zbog straha od negativnih reakcija. To pogađa 52% žena i 43% muškaraca. Izloženost komentarima pune mržnje uzrokuje povlačenje mnogih žena s interneta, jer ti komentari često izravno ciljaju na njihov izgled ili spol.

Za suzbijanje širenja govora mržnje potrebne su različite strategije. To uključuje prijavu operaterima platforme i poticanje protugovora. Odgovornost za to ne snose samo pogođeni, već i same platforme koje su dužne brzo ukloniti komentare mržnje.