Rat cijena diskontera: Aldi i Lidl masovno snižavaju cijene!

Rat cijena diskontera: Aldi i Lidl masovno snižavaju cijene!

U njemačkoj maloprodaji bjesni žestoki rat cijenama, posebice između vodećih diskontera Aldija i Lidla. Prema Merkur, te su tvrtke ostvarile prodaju od preko 77 milijardi eura u 2024., što je gotovo trećina više nego u 2019. YouGov istraživanje tržišta pokazuje da su diskonti poput Pennyja, Netto i Norma također su snažno rasli i imaju tržišni udio od preko 38 posto na ukupnom tržištu. Za usporedbu, trgovci punim asortimanom kao što su Edeka i Rewe imaju samo gotovo 29 posto. Ovaj razvoj događaja ilustrira rastući utjecaj diskonta u njemačkom sektoru maloprodaje hrane.

Ipak, pali su tržišni udjeli klasičnih samoposlužnih robnih kuća, uključujući Kaufland i Marktkauf, kao i specijaliziranih trgovaca. Na početku pandemije supermarketi su privremeno osvojili tržišni udio, no od 2022. uočen je jasan trend prema diskonterima. Ova promjena posebno je potaknuta inflacijom i rastućim cijenama hrane, što dodatno potiče konkurenciju između diskonta i trgovaca punim asortimanom.

Ogromna sniženja cijena i strategije opskrbe

Aldi i Lidl aktivno se bore za naklonost cjenovno osjetljivih potrošača. Lidl je nedavno objavio najveće sniženje cijena u svojoj povijesti, uz popuste do čak 35 posto na preko 500 artikala. Aldi je već smanjio cijene za oko 1000 artikala u 2025. godini i planira daljnja sniženja. To se događa u pozadini da su cijene hrane u svibnju 2025. bile 36,5 posto skuplje od godišnjeg prosjeka za 2020. Stručnjaci se slažu da ta sniženja moraju biti trajna kako bi se održao kredibilitet diskontera, navodi se [Focus](https://www.focus.de/finanzen/finanz-news/preiskampf-im-deutschen-einzelhandel-lidl-und-aldi -senken-massiv-preise-hunde-artikel-dauerhaft-guenstiger_32777cfb-0995-4c1d-8892-0b2b2ef698df.html).

Kretanje cijena ne može se promatrati izolirano jer ovisi io brojnim vanjskim čimbenicima. Potrošačke cijene hrane u 2024. nisu ostale konstantne te su ukupno porasle za 1,37%. Posebno su pogođene pojedine kategorije proizvoda: masnoće i ulja za kuhanje poskupjeli su za 10,29 posto, dok su šećer, džem i slični proizvodi poskupili za 6,38 posto. To pokazuje da cijene hrane u Njemačkoj nisu pod utjecajem samo ponude i potražnje, već i troškova proizvodnje i prerade. Prema Statista, političke odluke i ekološki standardi također su važni za određivanje cijena.

Dugoročni učinci i razvoj tržišta

Strateško natjecanje za tržišni udio postaje sve intenzivnije. Diskonti su pod pritiskom da snize svoje cijene kako bi privukli nove kupce i zadržali postojeće potrošače na tržištu koje karakterizira inflacija. Stručnjaci procjenjuju da će se taj trend nastaviti jer se i potrošači i poduzeća trebaju prilagoditi novoj dinamici cijena.

U vrijeme kada je potrošnja na hranu još uvijek pod pritiskom u odnosu na ukupnu potrošnju kućanstava, ključno je da diskonti ne samo zadrže već i prošire svoju poziciju i pouzdanost u industriji. Budući uspjeh ovisit će o tome koliko dobro uspiju stvoriti atraktivne ponude dok svladavaju izazove na tržištu.