UN-ova meteorološka agencija upozorava: temperaturni rekord je pred vratima!

UN-ova meteorološka agencija upozorava: temperaturni rekord je pred vratima!

UN-ova meteorološka organizacija (WMO) objavila je alarmantne vijesti o klimatskim promjenama u svojoj trenutnoj prognozi. Novi globalni temperaturni rekord očekuje se u sljedećih pet godina. Vjerojatnost da će globalno zatopljenje prijeći kritičnu granicu od 1,5 Celzijevih stupnjeva neprestano raste. WMO procjenjuje da u prosjeku između 2025. i 2029. postoji 80 posto šanse da se obori prethodni rekord, a 2024. se smatra godinom s najvišom prosječnom temperaturom ikad zabilježenom.

Očekuje se da će petogodišnji prosjek globalnog zatopljenja premašiti 1,5 stupnjeva, ozbiljno dovodeći u pitanje ciljeve klimatskog samita u Parizu 2015. da se globalno zagrijavanje ograniči na 1,5 stupnjeva u usporedbi s predindustrijskim vremenima. Prema WMO-u, granica od 1,5 stupnjeva mogla je biti premašena već 2024. godine, iako će biti službeno priznata samo ako se premaši dugoročno. Svaka desetina stupnja zagrijavanja pridonosi toplinskim valovima, intenzivnoj kiši, sušama i drugim ekstremnim vremenskim pojavama.

Globalni trendovi i regionalni utjecaji

Dodatni nalazi Savezne agencije za okoliš naglašavaju klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem, koje utječu na vrijeme i klimatske ekstreme diljem svijeta. Brzo zagrijavanje nižih slojeva atmosfere i oceana, smanjenje snijega i leda te porast globalne razine mora samo su neki od zabrinjavajućih događaja. Koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi su alarmantno visoke: 419 ppm CO2, 1940 ppb CH4 i 336,8 ppb N2O zabilježeno je 2023. godine.

Europa se posebno opisuje kao žarište klimatskih promjena. 2024. bila je najtoplija zabilježena godina na kontinentu, s primjetnim porastom temperature, koja je po prvi put dosegnula 1,5 stupnjeva iznad predindustrijskih razina. Ekstremni vremenski događaji, poput teške poplave u Valenciji u listopadu 2024., doveli su do nebrojenih gubitaka: više od 200 života je izgubljeno.

Strategije prilagodbe i izazovi

Izvješće o klimatskom stanju Copernicusa i WMO-a dokumentira štetu od preko 18 milijardi eura koja je posljedica raznih ekstremnih vremenskih događaja u Europi. Topljenje ledenjaka u Alpama i dramatičan gubitak leda u arktičkoj regiji ilustriraju goleme posljedice klimatske krize, koje su sada jasno vidljive. Predviđa se da će se rizik od poplava povećati u sljedećih nekoliko desetljeća, osobito u urbanim područjima.

Kako bi se ograničilo globalno zagrijavanje, ključno je smanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 43 posto do 2030. To zahtijeva sveobuhvatne mjere, uključujući povećanu upotrebu obnovljivih izvora energije kao što su solarna energija i energija vjetra, kao i ciljane promjene u sektorima mobilnosti, građevinarstva i hrane. Pozitivni pristupi prilagodbi klimatskim promjenama već se mogu vidjeti u gradovima poput Pariza, Milana i Bratislave, čiji su se planovi prilagodbe klimi povećali za 26 posto u proteklih sedam godina.

WMO, zajedno s istraživačima klime i institucijama diljem svijeta, hitno upozorava: Tehnološki i ekonomski je moguće ograničiti globalno zatopljenje. Međutim, to zahtijeva trenutnu i odlučnu akciju kako bi se izbjegle katastrofalne posljedice u budućnosti.

Za više informacija pogledajte: ZVW, Savezna agencija za okoliš, i dnevne vijesti.