Ulm u užem izboru za repozitorij: rizik ili prilika za regiju?

Ulm u užem izboru za repozitorij: rizik ili prilika za regiju?

Dana 6. lipnja 2025. u Ulmu je održan informativni događaj Saveznog ureda za sigurnost gospodarenja nuklearnim otpadom (BASE). Predsjednik BASE Christian Kühn istaknuo je važnost ovog događaja, na kojem se raspravljalo o mogućnosti da Ulm dođe u obzir kao prikladna lokacija za njemačko konačno odlagalište radioaktivnog otpada. Kühn je naglasio da Ulm, sa svojim podzemljem od stijene Opalinus, ispunjava geološke zahtjeve za konačno odlagalište. Cilj Saveznog ureda je značajno smanjiti broj područja koja se razmatraju do kraja 2027. godine, iako bi, prema Kühnovoj procjeni, samo šest regija potencijalno moglo doći u obzir za izgradnju konačnog skladišnog tunela.

Odabir lokacije za konačno odlagalište dio je sveobuhvatnog procesa koji ima za cilj kontinuirano informiranje stanovništva. U prošlosti je bilo otpora konačnom odlagalištu u regiji, osobito od strane gradonačelnika i ekologa. Očekuje se da će područje Bodenskog jezera biti isključeno iz prozora pretraživanja. Seizmička aktivnost smatra se važnim kriterijem isključenja u procjeni lokacije, dok Bundestag ima posljednju riječ u potrazi za lokacijom. Planirane faze istraživanja lokacije uključuju nadzemna i podzemna ispitivanja prikladnosti. Konačna odluka o konačnom mjestu skladištenja bit će donesena tek sredinom stoljeća, a cilj je oko 2050. godine.

Trenutno stanje skladištenja nuklearnog otpada

Trenutno se u Njemačkoj nalazi oko 27.000 kubičnih metara visokoradioaktivnog nuklearnog otpada, uglavnom u privremenim skladištima. Radovi u nuklearnoj elektrani Gundremmingen obustavljeni su krajem 2021., ali opasni otpad ostaje hitan problem. Zakon o odabiru lokacije iz 2013. ima za cilj osigurati veću transparentnost i znanstvenost u potrazi za odgovarajućim konačnim lokacijama za odlaganje. Usporedba s drugim zemljama pokazuje da su Finska i Švedska već znatno napredovale u tom pogledu.

Međutim, regija oko Ulma ostala je u igri kao moguće konačno odlagalište, dijelom zahvaljujući prisutnosti Opalinusove gline. Uli Brenner i Petra Semet, članovi “Foruma Zajedno protiv privremenog skladišta”, aktivno se zalažu za transparentnu i znanstveno utemeljenu potragu za konačnim skladišnim objektom. Brenner je već bio senzibiliziran predavanjem o posljedicama nuklearne energije, dok Semet načelno prihvaća mogućnost da bi se konačno odlagalište moglo stvoriti u njegovoj vlastitoj regiji, pod uvjetom da znanstvene studije to dokažu. No, obojica naglašavaju da je za stjecanje povjerenja javnosti potrebno više informacija i razgovora.

Ekonomska razmatranja

Uspostava skladišta u regiji također bi potencijalno mogla donijeti gospodarske koristi, uključujući otvaranje radnih mjesta i porezne prihode. Unatoč tome, pomisao na sigurnost i trajnost spremnika za kotačiće pohranjenih u postojećim privremenim skladištima kao što je ono u Gundremmingenu ostaje zabrinjavajući problem. Dozvola za privremeno skladište u Gundremmingenu ističe 2046. godine, a očekuje se da će nuklearni otpad biti potreban iu 21. stoljeću.

Općenito, odluka o konačnom skladištu u Ulmu suočava se s brojnim izazovima i složenim problemima, kako stanovništva tako i političkog kuta. Vjerojatnost da Ulm ostaje jedina opcija u Baden-Württembergu dodatno će se rasvijetliti tekućim geološkim i sigurnosnim istragama. Dosadašnja koordinacija i razvoj događaja u potrazi za konačnim odlagalištem pokazuju koliko je važno uključiti javnost u ovaj proces od samog početka.